Genetska bezrožnost

Izvor: centar-za-stocarstvo.com
Autor:
Objavljeno: 24.02.2011 u 07:26.
Kategorija: Stočarstvo



genetska_bezroznost

Polled animals, eng. su bezrožne životinje životinjskih vrsta koje normalno imaju rogove( krave, ovce, koze).
Bavarska vlada je 1974 godine pokrenula program s ciljem uzgoja“polled” simentalske linije sačinjene od životinja sa genetskim mutacijama. Uzgajivači su takve životinja isključivali iz uzgoja, jer su mutacije smatrali znakom slabosti.Ti su uzgojni rezultati postignuti bez udjela krvi angusa koja se koristila samo u nekim privatnim stadima da bi se ispoljili mutirani geni.

Holzer i Embargo su prvi bikovi korišteni u tom programu, a po njima se linije i zovu “ H” i “E” linija. Prvi bikovi homozigoti su Holzer i Empau......
U početku je bilo puno uzgoja u srodstvu da bi se dobili homozigoti. Danas postoje homozigotni bikovi tih linija kao što su Eisenherz PP, Emperor PP, Hermanus PP i dr. sa vrlo zanimljivim progenim testovima. Osim tih dvaju linija postoji još 6 linija bezrožnog bavarskog simentalca uzgojenih drugdje.
Katkad bezrožne životinje mogu imati i male, rožnate izrasline na mjestu rogova eng. scurs koje su slabo vezane za lubanju, dužine su od 1do 10cm ili su gotovo jedva vidljivi. Pojavljuju se sa 4 mjeseca starosti.

Trenutno su životinje s takvim izraslinama prihvaćene, ali u budućnosti s širenjem genetske baze će se i one isključivati iz uzgoja.

NASLJEĐIBB_02VANJE BEZROŽNOSTI I IZRASLINA NALIK ROGOVIMA

Polled = bezrožnost je određena sa 2 alela ( genske varijante).P alel je dominantan nad p alelom, pa ako je jedan od alela P životinja nema rogove. Znači bezrožne životinje mogu biti PP- dominantni homozigoti ili Pp- heterozigoti. Tako ako križamo bezrožnog bika, ali heterozigota(Pp) sa rogatom kravom (pp) 50% potomaka će biti bezrožni heterozigoti , a 50% će biti rogati.

Druga mogućnost je da se bezrožni bik heterozigot(Pp) pari sa bezrožnom heterozigot kravom(Pp), tada će 75% potomaka biti bezrožnih i to 50% bezrožnih heterozigota(Pp) i 25% homozigota za bezrožnost (PP), a 25% će biti rogati(pp).

Treća mogućnost je da su oba roditelja dominantni homozigoti i tada će naravno 100% potomaka biti bezrožni homozigoti(PP), ali takve životinje mogu imati izrasline nalik rogovima.


2. SCURS = izrasline nalik rogovima su određene sa 2 alela, od kojih je Sc alel za izrasline nalik rogovima, a sn ( no scurs) alel znači nedostatak istih. Rogata životinja ne može imati i izrasline, a životinje koje ih imaju su najčešće heterozigoti za bezrožnost(Pp). Sc je u mužjaka dominantan u odnosu na sn, a u ženke je sc recesivan u odnosu na Sn.Zato ženke da bi imale rožnate izrasline moraju imati 2 gena (Sc) i najčešće su genotipa PpScSc, a mužjacima je dovoljan samo jedan Sc gen da bi imali rožnate izrasline i najčešće su genotipa PpScsn. Teoretski bikovi koji su dominantni homozigoti za bezrožnost mogu imati izrasline, ali ako imaju oba alela za izrasline nalik rogovima (gentip: PPScSc). Znači svaki bik koji ima samo jedan gen za izrasline je heterozigot.Male rožnate izrasline su zabilježene u angusa, hereforda, fleckvieha, simentalca, charolaisa i limousine goveda.

DNK TEST ZA BEZROŽNE HOMOZIGOTE ( multiplex PCR)

BB_03Iako gen za bezrožnost nije točno određen smatra se da je smješten na 1. kromosomu( gen za izrasline nalik rogovima na 19. kromosomu).Postoji nekoliko DNK markera(mikrosatelita) koji se nalaze u blizini gena tzv.linked markers,a koriste se u testu.
Ti markeri povezivanja zahtijevaju dostupnost čitave obitelji (praoca i majke, bezrožnog telete i barem jednog rogatog teleta potencijalno rogatih djeda i bake) .Tada dobivamo podatke koji DNK markerni alel dolazi zajedno s alelom za rogatost od svakog roditelja, a koji postupkom eliminacije s alelom za bezrožnost. Pouzdanost testa je 95%.

BEZROŽNI SIMENTALAC NEKAD I DANAS

Bavarska vlada se odlučila za provedbu programa davne 1974g., u vrijeme kad nije bilo ekonomske potrebe za bezrožnom stokom i farmeri za takav program nisu bili zainteresirani. U novije vrijeme, razvojem mliječne i mesne industrije teži se ka većim proizvodnim jedinicama, a time i većem broju bezrožnih goveda, djelomično zbog osobne sigurnosti, a dijelom zbog zaštite samih životinja.
U svijetu se bezrožni simentalac uglavnom koristi za unapređenje mesnih performansi , a u Njemačkoj često i na farmama dvojnog tipa, naročito ženski potomci bezrožnih bikova( Eisenherz) sa dobrim vimenom, pa će jedan od ciljeva u budućnosti sigurno biti i unapređenje njihovih mliječnih performansi.

bannerbanner