Kompostiranje

Izvor:
Autor:
Objavljeno: 05.07.2011 u 01:22.
Kategorija: Hortikultura



kompostiranje

 

 

 

Kompostiranje je prirodni ciklus pretvaranja organskog otpada u humus. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari, čijom se upotrebom poboljšava struktura tla, pomaže se zadržavanju vlage u tlu, povećava se mikrobiološka aktivnost tla, a biljke postaju otpornije na bolesti i štetnike. Kompostirati možemo u slobodnoj hrpi ili hrpi koja je ograđena ciglama, drvom ili žicom.Postoje također i specijalni komposteri koji se mogu kupiti u specijaliziranim trgovinama.
Prije svega, potrebno je znati što možemo, a što ne možemo kompostirati.

Možemo kompostirati: bio otpad bogat ugljikom (pokošenu travu, uvelo cvijeće, korov, sitno granje, lišće, pepeo drvenog ugljena), te bio otpad bogat dušikom (sirove ostatke povrća, talog kafe, vrećice čaja, ljuske od jaja, kora od agruma). Životinjska i ljudska dlaka se također može kompostirati. Potrebno ju je ravnomjerno razastrti po površini kompostne hrpe, a prije dodavanja ju je poželjno namočiti u vodi, kako bi se ubrzala njezina razgradnja. Možemo kompostirati i pepeo iz peći na drva, ali je njega prilikom stavljanja na kompostnu hrpu potrebno odmah prekriti slojem drugih kompostnih materijala. Pepeo sadrži 5-10% kalija, koji će se odmah isprati ukoliko ga ne pokrijemo. Pepeo ugljena ili koksa se ne smije koristiti, jer je toksičan.

Ne možemo kompostirati: osjemenjene korove, lišće oraha, bolesne biljke, otpatke kuhanih jela (jer privlače glodavce), pelene, velike količine novinskog papira, časopise u boji, sadržaj vrećica iz usisavača. Nikako ne smijemo kompostirati otpatke koji sadrže hemikalije, kao što su ulja, stari lijekovi, obojeno impregnirano drvo, stiropor. Zbog spore razgradnje ne preporučuje se kompostirati ni čepove pluta, ljuske oraha, češere i kosti.
Materijal za kompost nije poželjno stavljati u rupu, jer će zbog nedostatka kisika doći do razvijanja neugodnih mirisa i truljenja. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Kompost nikako ne smijemo stavljati na beton ili kamenu podlogu. Kompostnu hrpu možete početi formirati bilo kada.

Koristi kompostiranja:
• Ušteda novca, jer nema više potrebe za kupovinom gnojiva za ukopavanje u tlo.
• Biljkama se omogućuje kvalitetniji rast, jer se poboljšava kvaliteta tla, što biljkama automatski omogućava rast u kvalitetnijem i zdravijem tlu.
• Miješanjem vrtnog komposta sa zemljom potičemo veću prisutnost korisnih kukaca i ptica, a mnogi od njih pomažu u suzbijanju vrtnih štetočina.
• Unošenjem razgrađenog organskog materijala u tlo, ono postaje kvalitetnije za rast i razvoj biljaka.
• Vrtni kompost polako oslobađa hranjive sastojke, te omogućava ravnomjernu opskrbu biljaka hranjivim tvarima.

Koraci u kompostiranju:
• Organski otpad potrebno je prvo usitniti, kako bi mu omogućili da se lakše razgradi.
• U približno jednakom omjeru potrebno je pomiješati kompost bogat ugljikom, sa onim bogatim dušikom.
• Na dno kompostišta potrebno je staviti sloj granja, kako bi mu omogućili prozračnost i zaštitili ga od prejakog sunca i oborina. Zaštititi ga možemo pokrivanjem sa slojem suhe trave, zemlje, lišća, sijena ili kartona.
• Materijal je potrebno staviti na hrpu, koju ne smijemo zbijati.
• Barem jednom mjesečno hrpu je potrebno okrenuti, kako bi joj omogućili prozračivanje, jer je zrak neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu, a time sprečavamo ujedno i pojavu neugodnih mirisa.
• Vlažnost komposta mora se često provjeravati, na način da iz dubine hrpe rukom uzmemo šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnemo. Ako iz šake curi voda, to znači da je u kompostu previše vode, a ukoliko se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, hrpa je pre suha. Ako materijal u šaci ostaje zbijen u grudi vlažnost je primjerena.
• Ukoliko je kompost previše suh potrebno ga je poprskati sa malo vode, ali trebamo paziti da ne pretjeramo. Ukoliko je kompost previše vlažan, potrebno mu je dodati materijal koji će upiti suvišnu vlagu, kao što je suho lišće ili piljevina te ga malo preokrenuti.
• U ljetnim mjesecima kompost je potrebno ponekad vlažiti, dok ga je po zimi potrebno štititi od prekomjerne vlage.
• Nakon 6-9 mjeseci, kada kompost postane tamne boje, specifičnog mirisa „šumske zemlje“ i rastresite strukture, možemo ga umiješati u strukturu našeg kućnog ili vrtnog bilja.
• Kompostiranjem štitimo okoliš, jer aktivno sudjelujemo u problemu rješavanja otpada.
Kompostiranje je završeno kada je kompost smeđe boje, mrvičast i bez neugodnih mirisa. Sastojci koje ste dodali kompostnoj hrpi, više ne bi trebali biti prepoznatljivi. Pripazite da kompost ne počnete primjenjivati prerano, dok još uvijek postoji mikrobiološka aktivnost.

Smještanje kompostne hrpe:
Najbolji položaj za kompost je onaj koji je udaljen od kuće u blizini biljaka, na kojima ćemo ga primjenjivati. Tlo na kojemu planiramo kompostište mora biti dobro ocjedito te zaštićeno od jakog vjetra blizu izvora vode, kako bi ga za suha vremena mogli primjenjivati.
Održavanje dobre kvalitete tla podrazumijeva redovito dodavanje gnojiva ili dekompostiranog organskog materijala, što je presudan čimbenik kvalitetnog vrtlarenja. Kompostiranjem na prirodan način poboljšavamo tlo, omogućavamo biljkama rast u kvalitetnom i zdravom tlu, a time automatski utječemo i na povećanje prinosa.

bannerbanner