Zašto je zeleno povrće zdravo?

Izvor: UPPT
Autor:
Objavljeno: 28.06.2011 u 06:00.
Kategorija: Povrtlarstvo



zasto_je_zeleno_povrce_zdravo

 

 

Svako godišnje doba idealno je kako bismo naš organizam pripremili za povećane aktivnosti i napore, te ga održavali u dobroj formi, opskrbljujući ga vrijednim nutrijentima. Zato, bez obzira na godišnje doba, preporučuje se sezonsko povrće kao što je: špinat, blitva, brokula, cvjetača, poriluk, kelj, mladi luk, te ostalo povrće kao celer, cvekla, mrkva itd. Povrće u prehrani je prirodni izvor vitamina i energije, a pravilnim izborom i količinama, ne utiče na povećanje tjelesne težine!

Ovdje navodimo neke od ZLATNIH RAZLOGA zašto konzumirati ZELENO i OSTALO POVRĆE :
1) znanstvenici su otkrili da prehrana bogata zelenim povrćem povećava naš imunološki sustav, pogotovo suzbijanjem kancerogenih bolesti (sadrži antikancerogene spojeve kao što su lutein i sinigrin) – brokula na prvom mjestu;
2) povrće sadrži vitamine (betakaroten, vitamin C i E - antioksidansi), folne kiseline, ugljikohidrate, bjelančevine, minerale (kalij, kalcij, željezo,magnezij ) elemenata nužnih za pravilni fiziološki razvoj stanica i za održavanje hormonske ravnoteže.
3) svako zeleno povrće ima malu kalorijsku vrijednost – u prosjeku na 100 grama povrće sadrži otprilike od 25-40 kcal;
4) uzimanjem zelenog povrća (sirovo ili kuhano, ili salate) smanjujemo potrebu za unosom ostale hrane cca do 30%, te svojim sadržajem balastnih tvari (pogotovo cvjetača) daje nam na duže vrijeme osjećaja sitosti – što uveliko pomaže smanjenju tjelesne težine;
5) sokovi od povrća (mrkva, celer, cvekla sa dodatkom limuna) izvrsno pomažu pri detoksikaciji organizma – npr. kod prevelikog unosa masnoća, šećera i teške hrane – pogotovo nakon blagdana ;
6) sve povrće ima diuretička svojstva (radi velikog sadržaja vode – neko povrće do 80%) te njegovim konzumiranjem preveniramo povišeni krvni pritisak, smanjujemo tegobe s bubrezima i mokraćnim kanalima (npr. poriluk);
7) zeleno povrće dodatno stimulira enzime koji se aktiviraju tijekom našeg probavnog procesa (potiču metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina), te se na taj način aktivira rad stanica i djeluje pomlađujuće;
8) sadrži značajnu količinu tanina, te klorofila koji pomaže u zarastanju rana,
9) koncentrirani izvori klorofila su: špinat, šparoge, zelena paprika, brokula, kupus, mahune, grašak, kelj, poriluk, zelene masline, zelene salate, blitva i morske alge. Klorofil poboljšava izmjenu energije i tvari, time ubrzava otpuštanje toksina, usporava bakterijski rast te jača energetsku strukturu stanica.
10) znanstvenici i liječnici uvjerili su se kako je primjena suplemenata klorofila poboljšala krvnu sliku pacijentima s anemijom, poboljšala rad srca i pozitivno uticala na regulaciju krvnog pritiska.

Iz svega navedenog dovoljno je razloga kako bismo svakodnevno u naš organizam unosili određene količine svježeg ili kuhanog povrća, te našem tijelu osigurali dovoljno snage, imuniteta i potrebne energije.

bannerbanner